Tomislavgrad-Duvno

2008-07-08 00:19

Tomislavgrad je grad i općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini, na tromeđi Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Duvno, stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi D'lmno - pašnjak, odnosno dalma (delma) - ovca. Ime Duvno za grad se uporabilo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara - Županjac (po mjestu stanovanja upravitelja župe Duvno), za turske vladavine Županj-potok, u vrijeme Austrougarske - Županjac, 1925. kralj Aleksandar Karađorđević povodom tisućite godišnjice krunidbe kralja Tomislava po prvi put daje ime Tomislavgrad; od 1945. do devedesetih Duvno, da bi na kraju bilo vraćeno ime Tomislavgrad.

Dan Tomislavgrada je 8. srpnja.

 
 

Duvanjski kraj je druga od više stepenica kojima se visoko planinsko područje jugozapadne Bosne spušta ka Jadranu. Geološki, po sastavu tla, ovo izrazito područje je veoma velikog dinarskog krševitog prostora što se pruža od Trsta do Albanije. Po svom smještaju i sastavu tla kao i po tjelesnim, duhovnim i duševnim svojstvima svoga stanovništva više je dio Dalmacije ili Hercegovine nego Bosne, ili još bolje: tromeđa je što ih dijeli i povezuje. Nije ni čudo da mu i stanovništvo potječe iz sva tri područja.

 
 
 

Nekada je Duvanjski kraj bio jedan od glavnih opskrbljivača dalmatinsko-hercegovačkih krajeva stočnim proizvodima pa je vrijedila uzrečica: "Duvno zlatno guvno". To je bilo bogatstvo Duvnjaka još od ilirskog vremena. Danas većina Duvnjaka živi od rada po bogatim zapadnim zemljama. Industrijski pogoni i drugi izvori zarade tek se stvaraju i otvaraju.

 
 
 

Duvanjsko polje, tipična visoravan, nastala je u davna geološka vremena tektonskimDuvanjsko polje spuštanjem tla, jezerskim taloženjem - tu su nastale i velike naslage ugljena na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja - te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860-900 m nad razinom mora. Niže je od Kupreškog polja (1100-1200m), a više od Livanjskog polja (709-808m). Dugo je 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo).
Površina mu je 125 km2.

 
 

Planine

 
 

Sa svih strana Duvanjsko polje je okruženo planinama: sa sjeveroistoka i istoka omeđuju ga Ljubuša, Vran i Smiljevača, odnosno Lib; s juga ga zatvara planina Gvozd; uz jugozapadni i zapadni rub polja pruža se Midena i mnogo niža Grabovica, koja na Privali dodiruje ogranke Tušnice; sa sjevera i sjeverozapada dižu se Tušnica i Jelovača. Sve ove planine su sasvim gole; učinila su to stoljeća nekontrolirane sječe, pustošenja i paljevine duvanjskih šuma. Jedino je Vran pod visokom šumom, a Gvozd i Grabovica djelomično pod niskom. Nisu te planine bez šuma jer je davni i nedavni Duvnjak tobožnji neprijatelj šume, nego zato jer nije mogao ložiti svoje prste da se zaštiti od dugih i oštrih zima.

 
 
 

Vodotoci

 
 

Iako na Duvanjski kraj pada mnogo kiše i snijega, kad je najviše treba, vode nema: u ljetnim mjesecima. Budući da je tlo veoma propusno - šuplji krš - sva ta silna voda izgubi se brzo u podzemlje, te ovaj kraj pored obilja oborina pati od ljetnih suša i nestašice vode u nekim naseljima. Jedina rijeka Šujica je ponornica, dolazi kroz podzemlje iz Kupresa, izvire u Šujici, ponire u Kovačima (Ponor), ponovno kod Ričina izvire u Prisoju, i danas puni jezero Buško blato. Njezin mali pritok Drina teče samo kišni dio godine, a tvore je Miljacka i Studena - obje izviru ispod planine Gvozda.

 
 

Ostrožac je potok koji nikada još nije presušio i glavni je izvor za opskrbu vodom Tomsilavgrada i okolnih sela. Izvire ispod Vučipolja, a ulijeva se u Šuicu kod Kovača.

 
 

Jezera

 
 

Dvije trećine Buškog jezera nalazi se na području općine Tomislavgrad. Ovo jezero površine 57.7 km2 najveće je umjetno jezero u Evropi i služi kao akumulacija za hidroelektranu Orlovac. Bogato je ribom i pogodno za sport na vodi, kupanje i sl. Na području općine Tomislavgrad je i manje glečersko jezero Blidinje površine 4 km2. Ovo jezero smješteno je između Vrana i Čvrsnice.

 
 

Klima

 
 

Klima je veoma oštra, s vrlo jakim vjetrovima (bura i jugo), voda i tlo ne baš osobito darežljivi određuju i uvjetuju privrednu snagu Duvna i zanimanje njegovih stanovnika. Iako se rubom polja naokolo steru oranice, na kojima uspijevaju sve vrste žitarica, krompir, kupus i druge vrste povrća]], Duvno je pašnjak]] kako mu kaže i njegovo ilirsko ime. Planine - pašnjaci, gotovo polovina polja - livade, omogućivale su u dalekoj i ne tako dalekoj prošlosti prehranu i uzgajanje velikog broja sitne i krupne stoke

 
 

Stanovništvo

 
 

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tomislavgrad imala je 30.009 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja.

 
 

Nacionalni sastav:

 
 

    * Hrvati - 25.976 (86,56%)

 

    * Muslimani - Bošnjaci - 3.148 (10,49%)

 

    * Srbi - 576 (1,91%)

 

    * Jugoslaveni - 107 (0,35%)

 

    * ostali - 202 (0,69%)

 
 

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

 
 
 

ukupno: 33.135 

 

    * Hrvati - 29.272 (88,34%)

 

    * Muslimani - 2.760 (8,32%)

 

    * Srbi - 970 (2,92%)

 

    * Jugoslaveni - 40 (0,12%)

 

    * ostali - 93 (0,30%)

 
 

 
Naseljena mjesta

 
 

Baljci, Blažuj, Bogdašić, Borčani, Bukova Gora, Bukovica, Cebara, Crvenice, Ćavarov Stan, Dobrići, Donji Brišnik, Eminovo Selo, Galečić, Gornja Prisika, Gornji Brišnik, Grabovica, Jošanica, Kazaginac, Kolo, Kongora, Korita, Kovači, Krnjin, Kuk, Letka, Lipa, Liskovača, Lug, Mandino Selo, Mesihovina, Mijakovo Polje, Mokronoge, Mrkodol, Omerovići, Omolje, Oplećani, Pasić, Podgaj, Prisoje, Radoši, Rašćani, Rašeljke, Raško Polje, Renići, Rošnjače, Sarajlije, Seonica, Srđani, Stipanjići, Šuica, Tomislavgrad, Vedašić, Vinica, Vojkovići, Vranjače, Vrilo, Zaljiće, Zaljut i Zidine.

 
 
 

Povijest

 
 
 

    * Predhistorijsko doba

 
 

Na Duvanjskom polju kontinuirano se živi od najstarijih vremena do danas. Najstariji stanovnici su bili Delmati, pripadnici ilirskog plemena. Centar ilirskog plemena bio je grad Daelminium, koji se nalazio na planini Libu, između sela Kongore i Borčana. Nakon dugotrajnog i čvrstog otpora Delmate su pokorili Rimljani početkom 1. stoljeća n.e.

 
 
 

    * Rimsko dobaCrkva sv. Nikole Tavelića

 

Pokoravanjem Delmata početkom 1. stoljeća ovim prostorima zavladali su Rimljani. Oni su sagradili novi grad. Rimski Daelminium, važna raskrsnica puteva, nalazio se na mjestu današnje bazilike posvećene sv. Nikoli Taveliću, prvom hrvatskom svecu.
Vladavina Rimljana održala se sve do dolaska Slavena.

 
 
 

    * Dolazak Slavena

 
 
 
 

Početkom 7. stoljeća Duvanjsko polje naselila su slavenska plemena, koja su se kasnije prozvali Hrvatima. Rimski Daelminium postao je centar velike župe, zbog čega su stanovnici ovog kraja taj drevni grad prozvali Županjac.

Duvanjsko polje bilo je u ranom srednjem vijeku mjesto mnogih događaja značajnih za opću historiju hrvatskog naroda. Najznačajniji događaji iz ovog vremena su Prvi hrvatski sabor 753. godine. Prvi vladarski dvor na području današnje Bosne i Hercegovine napravljen je na planini Libu kada su Hrvati naselili Duvno. U tom je dvoru Budimir godine 753. sačekao izaslanike pape Stjepana II i bizantskog cara Konstantina V Kopronima, gdje su i obavljene pripreme za veliki državni i crkveni sabor. Na tom saboru je država podijeljena na tri velike oblasti. Uređen je način uprave, porezi i sudstvo. Na saboru je potpisan zapisnik na latinskom jeziku s prijevodom na narodni slavenski jezik. Kako nije bilo odgovarajućeg izraza izdanom su djelu dali grčko ime "Methodos", tj. knjiga za sistemsku upravu državom. Methodos je jedno od prvih pisanih djela kod nas, odnosno uopće na jednom od slavenskih jezika.

 
 

Krunidbeni sabor kralja Tomislava održan je godine 925. na tom istom prostoru. Za Tomislava hrvatska kopnena vojska brojila je 60.000 konjanika, 100.000 pješaka, a mornarica 80 velikih brodova, na svakom po 10-20 mornara. S takvom vojskom, kakvih je tada bilo malo u Europi, Tomislav je potukao Mađare i Bugare. Nakon tih pobjeda ujedinio je sve hrvatske male i velike zemlje te gradove Split, Trogir, Zadar, Osor, Rab i Krk. u jednu veliku državu. Trajni znak pojačane hrvatske moći bila je hrvatska kraljevska kruna koju je, uz plašt, mač i štit, Tomislavu poslao rimski papa Ivan X. (914.-928.).

 
 

U posjedu hrvatskih kraljeva Duvanjsko polje sa gradom Županjcem bilo je do druge polovice 13. stoljeća, kada je pripalo hrvatskoj plemićkoj porodici Šubić, a 1325. godine bosanskom velikašu Stjepanu II. Kotromaniću. U vlasništvu Kotromanića ostalo je sve do dolaska Osmanlija. Zadnja bosanska kraljica Katarina prepustila je 1477. godine Bosnu i Hercegovinu, pa prema tome i duvanjsku župu, Svetoj Stolici u baštinu.

 
 
 

    * Osmansko doba

 
 
 
 
 

Osmanlije ulaze u Bosnu prvi put krajem 14.Motiv s kamena stoljeća, no ne s ciljem da je zauzmu, kako to misli britanski povjiesničar Noel Malcolm. Bosna je, iako teško dostupna zemlja, bila vrlo atraktivan i bogat plijen, što su istovremeno smatrali i Ugari. Osmanska vlast će se u Duvnu i Bosni ustalit tek krajem 15. stoljeća, službeno nakon pada Bosne 1463. godine i trajati će sve do dolaska Austrijanaca 1878. godine. O šarolikosti i ljepoti ovih krajeva svjedoči i glasoviti putopisac Evlija Celebija za svojih putovanja Balkanskim poluotokom.

 
 

Katolički dio stanovništva, uglavnom naseljen u selima, iseljava se sve do 18. stoljeća, a ovaj proces bio je uzrokovan ne uglavnom lošim ekonomskim prilikama na veoma neplodnom, tvrdom i vjetrovitom Duvanjskom polju, koje je sve do gradnje Buškog jezera najveći dio godine bilo neobradivo. Značajnu ulogu u očuvanju identiteta katolika u Duvanjskom polju imaju i bosanski franjevci. Uz franjevce u Duvnu misioniraju dijelom i glagoljaši, no zbog neprikosnovene omiljenosti franjevaca kod katolika i drugih stanovnika, njihova djelatnost ostaje nezapažena.

 

    * Austro-ugarsko doba

 

Nakon Berlinskog kongresa evropskih sila 1878. godine dolazi do okupacije Bosne i Hercegovine, čime Duvno postaje dijelom Austro-Ugarske Monarhije, u kojoj ostaje do 1918. godine.

 

    * 20. stoljeće

 

U toku 20. stoljeća Duvno se nalazi najprije u Kraljevini SHS, zatim KraljeviniSredište Tomislavgrada danas Jugoslaviji i od 1945.-1991. godine, u SFR Jugoslaviji.

 
 

26. kolovoza 1939. godine sklopljen je sporazum Cvetković-Maček o podjeli BiH kojim je stvorena Banovina Hrvatska. Duvanjski je kraj ušao u sastav Banovine Hrvatske i tako dočekao stvaranje tzv. NDH 10. travnja 1941. godine.



Ne bas doslovce, al' prepisano sa http://www.wikipedia.org

—————

Natrag