BiH kreće u borbu za Buško jezero

13.03.2012. 

Nakon što je izaslanik u Klubu Hrvata u državnom Domu naroda Krunoslav Vrdoljak (SDP) pokrenuo inicijativu o promjeni ugovora o korištenju Buškog jezera, sada je sve izvjesnije kako će novo Vijeće ministara; konkretno Ministarstvo vanjskih poslova započeti diplomatsku ofenzivu u smjeru Hrvatske. Buško jezero, kao zlatna koka Elektroprivrede RH, itekako je strateški značajno i za BiH, jer bi se povećanjem naknada koje Hrvatska plaća općinama u BiH za korištenje vode iz jezera moglo itekako profitirati, pogotovo na području Hercegbosanske županije kojoj konstantno nedostaje sredstava. Vrdoljak je ovu inicijativu uputio Vijeću ministara, no s njom se čekalo do formiranja nove državne Vlade. Sada je situacija mnogo povoljnija, tim više što je Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova, ujedno i predsjednik SDP-a, stranke čiji je visoki dužnosnik i Vrdoljak.
Bit će strpljiv

Sam Vrdoljak je nedavno otkrio kako još uvijek nije dobio odgovor na svoju inicijativu, već da je ista upućena na Upravu Elektroprivrede HZ HB. No, upozorio je kako oni nemaju nikakve veze niti saznanja o Buškom jezeru, tako da je njihov odgovor i nebitan u cijeloj priči.
- Odgovor treba dati i problem riješiti Vijeće ministara. Bit ću strpljiv i čekat ću, a onda i odlučiti što i kako dalje, naglasio je Vrdoljak, koji je inače podsjetio kako je zadnji dokument kojim je regulirano korištenje hidroenergetskih objekata u BiH (Buško jezero) od HEP-a Hrvatske rješenje Ministarstva prostornog uređenja bivše HR HB iz l996. godine. I dok se za sve ostale hidroakumulacije u Federaciji primjenjuju odredbe federalnog zakona, Buško jezero je jedini izuzetak, no budući da se radi o izuzetno značajnoj akumulaciji, vlasti bi itekako trebale razmisliti hoće li i dalje dopustiti da Hrvatska koristi njegove potencijale uz vrlo malu naknadu.
Upravo zbog toga, ali i zbog činjenice da Tomislavgrad i Livno na godišnjoj razini gube 15-ak milijuna maraka, politički predstavnici s ovog područja, mahom iz hrvatskih stranaka, već godinama pokušavaju okrenuti priču u pozitivnom smjeru.

Minorne naknade

Naime, Livno i Tomislavgrad godišnje dobivaju naknadu od oko 3 milijuna maraka, što je zaista malo kada se pogleda podatak da Elektroprivreda RH na osnovi Buškog jezera stvara profit od minimalno 70 milijuna maraka. Zastupnik HSP-a u federalnom Parlamentu te političar koji je upućen u situaciju na području Hercegbosanske županije Josip Perić misli kako konačno treba pokrenuti stvari s mrtve točke te riješiti pitanje korištenja vode iz Buškog jezera.  
- Moramo to riješiti s Hrvatskom kako bismo imali čist račun i dugu ljubav, no treba vidjeti hoće li novo Vijeće ministara ići u tom smjeru, naveo je Perić, koji je uvjeren da se radi o jednom od ključnih otvorenih pitanja u odnosima dviju zemalja koje se ne smije više gurati pod tepih. No, hoće li u novom Vijeću ministara biti spremnosti da se napravi i konkretan korak te hoće li isti izazvati i sličnu reakciju u Hrvatskoj, tek treba vidjeti.

Potencijal veći od Krškog

Ovo jezero, površine od 55,8 četvornih kilometara, ima energetski potencijal koji je za 60 megavata veći od potencijala nuklearne elektrane Krško, čime postaje jasno zbog čega vlada veliko zanimanje za njega kako u Hrvatskoj, tako i u našoj zemlji. Međutim, do sada su vlasti u BiH bile prilično nezainteresirane kada je u pitanju rješenje imovinsko-pravnih odnosa. (Dnevni list)