Kasnoantička bazilika u Prisoju ( 6 st.)

Kasnoantička bazilika u Prisoju ( 6 st.)


Kasnoantička Bazilika u Prisoju

Osvojivši Ilirik Rimljani su odmah počeli širiti svoj utjecaj, utiskujući snažno u svim osvojenim krajevima svoj pečat, kako u kulturi tako i u politici. S njihovim dolaskom u ove krajeve proširilo se i kršćanstvo. Poseban duh i pečat ostavili su Rimljani u Delminijumu. Taj se grad vjerojatno nalazio na brdu Hlibu iznad Borčana. Rimljani su sve svoje gradove povezivali dobrim cestama, one na moru s onima iz unutrašnjosti. Tako je poznata Rimska cesta prolazila i kroz buškoblatski kraj. Tragovi  te ceste i danas su uočljivi. U Bukovoj Gori u blizini Gradine (Višala) nalazila se, vjerojatno, stanica zvana Ad Libros. Oko ceste bilo je usredotočeno staro antičko naselje, o čemu svjedoče nekropole. U blizini nalazila se i cemeterijalna bazilika (grobljanska crkvica) koju arheologija nije još otkopala, niti će je više otkopati, jer to područje pokrivaju vode Buškog jezera.

Rimska cesta spajala je Salonu s Delminijumom, a išla je preko Trilja, Renića, Bukove Gore, Nakla i Prisoja preko Privale, gdje se n-lazila stanica zvana In monte Bulsinio, i dalje vodila do Delminiuma. Cesta je bila označena miljokazima; kod Renića miljokazom Gordijana III, Decija i Klaudija II. Prometnica je spajala dolinu Cetine s Buškim Blatom i kraškim poljima zapadne Bosne. Nedavno su vršena iskapanja na Gradini, gdje je pronađeno kasnoantičko groblje. Pronađeno je također jednostavno rađeno i ukrašeno posuđe od ilovače, utezi za tkalačke stanove, kotlovi od ilovače, pečena opeka od ilovače za zidove, tucala i jedna hrbina crvenog rimskog suda. Pronađeno je i rimskog novca. Uz prometnicu bilo je i naselje u Naklu, što svjedoče ostaci kuća i nekropole. Uz Rimski put koji je prolazio kroz Prisoje nalazila se kasnoantička bazilika, koja je otkopana 1868. U njoj je pronađen krsni zdenac i ploča s natpisom Publija Elija Juvenala, dekuriona i duovira municipija Delminensiuma. Također uz taj put, u Prisoju, postoji nekoliko nekropola iz srednjega vijeka.

Đuro Basler u svojoj knjizi Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini u vezi s bazilikom u Prisoju na stranici 112. piše: ,,U selu Prisoju, zapadno od Duvna, zatečeni su na položaju zvanom Crkvina ostaci crkve u vrlo širokom području ruševina nekog antičkog naselja, u narodu zvanog Sirkovac-grad. Narod hoće da je to 'u stara doba' bio 'najveći grad u Bosni, veći od Rima'.

Crkva je bila duga 21,50 m, a široka 15,50 m. Na istočnoj strani, osim apside koja se nije nalazila u osnovi građevine, postojala je još jedna pravokutna prostorija (4,40x2,20 m), a uz južnu stranu apside bila je prislonjena grobnica na svod, s dvije kline za polaganje mrtvaca. Uz južni zid lađe nalazi se prigradak od 3,90 m širine i 9,25 m dužine, vratima povezan s naosom. U zapadnom dijelu građevine nalazi se predvorje od 9,70 m dužine i 4,80 m širine, iz kojeg jedna vrata vode u sjevernu bočnu prostoriju, a druga u naos. Ulaz u baziliku bio je uz sjeverozapadni ugao fasade, a drugi postavljen simetrično - u prigradak na južnom krilu.

Ostaci ranokršćanske bazilike u Prisoju

Objekt je bio pregrađivan. U starije doba (u V. st.) to je bila manja građevina. Ona je VI. st. rekonstruirana u veću crkvu, tako da su prvobitnom predvorju i lađi dodate nove prostorije. Cijelom sjevernom stranom izgrađena je tako uska izdužena prostorija (12,50 dužine i 4,80 širine), u kojoj se, po tadašnjem običaju u ovim krajevima, mogao nalaziti baptisterij. Prezbiterij je uništen u novije doba,također se nije mogao ustanoviti njegov izgled, pa ni namještaj, izuzev nekoliko fragmenata stupića od septuma.

Natpis Publija Elija Juvenala,dekuriona i duovira municipija Delminensiuma,u Prisoju.Ploča iskopana iz krstionice antičke bazilike iz 6 st.

U ruševinama građevine otkriven je natpis koji spominje civitas DELMNIVM. Ovaj natpis, pa i onaj što je desetak godina prije otkriven u Mokronogama, a u kome se također spominje Delminij, potvrđuju ranije pretpostavke da se ovaj stari centar ilirskog plemena Delmata nalazio upravo u području današnjeg Tomislavgrada. Prisoje je, kako izgleda, bilo najveće naselje u ovom kraju."

 

 

"Duvanjska ploča"

Ovaj rimski nadgrobni cipus pronađen je 1969. g. na lokalitetu Bare / Karlov Han - Prisoje, Buško blato, pri iskapanju  bazilike (bila je u sekundarnoj uporabi, ugrađena kao dno u krstionici bazilike).
PLOČA DATIRA IZ 2.POLOVICE II.st. POSLIJE KRISTA.

D(is) M(anibus)
P(ublio) Aelio P(ubli)filio
luvenali dec(curiooni)
municipi Delmine-
nsium quaestori
(duum) viro. Vixit annos
XXXIII P(ublius) Aelius
Victor Varanus
dec(urio) minicipi eisus-
dem(quattuor) vir q(uin) q(uennalis) et
Aelia Buo parentes
filio pietissimo
posuerunt et sibi
et suis.
Bogovima podzemlja...
Publiju Eliju, sinu Publijevu
Juvenalu, dekurionu
municipija Duvnjka,
kvestoru
duumviru. Živio
33 godine. Publije Elije.
Viktor Varanus,
dekurion istoga municipija.
quatuorvir pet
godina i
Elio Buo, roditelji
predobrom sinu,
sebi i svojima
podigoše
(Prijevod s latinskog: dr.fra Ivo Bagarić)

 

Izvor:I.Drmić "Župa Grabovica kroz 150 godina (1831-1981)"