Naklo

Naklo

 

Naklo

Pogled na Prisoje iz Nakla

Uz samu prometnicu Tomislavgrad-Split uz obalu Buškog jezera,smjestio se zaselak sela Grabovice: Naklo. Toponim Naklo bi se moglo izvesti od obronka brda,koji se naglim ili blagim naklonima spušta u dolinu .

Stećci u Naklu

 U Naklu se nalazi stara nekropola iz 12/13 stoljeća s nekoliko stećaka na kojima se još mogu vidjeti urezani znakovi. Malo dalje od nekropole mogu se vidjeti stara grobišta u šumi i travi. Nad grobovima nalaze se križevi  i stećci raznih oblika i s različitim ukrasima (geometrijskim,biljnim i sl.) Niže tih grobova vide se ostaci naselja. Po  pučkoj predaji u Naklu su izginuli svatovi u bitci s Turcima. Tu su i pokopani.

Stećci iz nekropole Naklo

Stećci su način pokapanja imućnih ljudi onog vremena bez obzira na vjeru. Stoga stećci nisu samo paterenski način pokapanja pokojnika. Dokaz za to je stećak na groblju Vinišću (u selu Grahovčićima kod Travnika ) na kojem se nalazi upisano ime Mihovila Grahovčića,čovjeka „prave vire rimske“ . Na području duvanjske općine i Buškog Blata ima velik broj stećaka. Budući da su stećci jednim dijelom iz 12/13 stoljeća kada Duvno  nije u sastavu Bosne,pa ni stećci nisu bogumilski,paterenski.  Pored nekropole u Naklu,poznata je nekropola na Igličiću u Rašeljkama. Na jednom stećku u Igličiću nalazi se urezan križ svastika. Na ostalim su uočljivi razni motivi iz života i geometrijske dekoracije. U Prisoju uz Rimski put nalazi se nekoliko nekropla. To su nekropole na Lazama u Krištama,na podvornicama u Krištama,na Maljevinama i dvije nekropole u Podprivali

Stara grobišta u Naklu

Gromile u Naklu

Prahistorijske grobne gomile (tumulusi) u Bosni i Hercegovini su poznati pod različitim nazivima (gomila, kamena gomila, gromila, grobna gomila, umka, humka, unjka, zaspa). Tumulusi predstavljaju nasute objekte po pravilu kružne osnove (ponekad i eliptične), prvobitno najvjerojatnije kupastog oblika, a sačuvani su najčešće u obliku više ili niže kalote. Podizani su od zemlje kombinacijom zemlje i kamena, a u tipično kraškim krajevima od kamena (osim onih u poljima). Najstarije sahrane pod tumulusima u Bosni i Hercegovini potječu iz eneolita (XX – XVIII st. p.n.e.) Takvih gromila ima i u Naklu u Grabovici ,u Buškom Blatu .Znači , gromile u Naklu potječu iz XX-XVIII stoljeću p.n.e.

Gromila

Veliki broj tumulusa pripada ranom brončanom dobu (XVIII i XVII st. p.n.e.) i to na stotine kamenih tumulusa s kosturima u zgrčenom položaju u kamenim sanducima rasprostranjenih u Hercegovini. Najveći broj tumulusa pripada kasnom brončanom dobu (XIII – VIII st. p. n. e.) i posebno željeznom dobu (VIII – V st. p. n. e.).

 

Izvor i literatura:

-Ilija Drmić-„Župa Grabovica kroz 150 godina“

-"Službeni glasnik BiH", broj 60/08.

-foto:drmke