Običaji uoči Božića u Buškoblatskom kraju

Običaji u buškoblatskom kraju uoči Božića

U buško-blatskom kraju domaćin na Badnjak prije podne pripravi badnjake (cjepanice na koje se ureže križ) koje će navečer staviti u vatru, te pripremi vreću slame koju će prostrti po podu, a domaćica pripremi pogaču zvanu srića koju će ispeći pod sačem na ognjištu. Tijekom dana zakolje se veselica (šilježe koje se ojanjilo u proljeće te godine).

U duvanjskom kraju je na Badnju večer, nakon polaganja badnjaka na vatru i prostiranja slame po sobi, pastir uzimao pogaču sriću i odlazio u štalu. Morao je paziti koja ovca prva ulazi u štalu, a koja zadnja. S pastirom odlazi i ostala čeljad, osim domaćina i onih najstarijih i nemoćnih:

Netko od čeljadi ponese u štalu bukaru vina i voštanu svijeću. Kad se svi saberu u štali, pastir upali svijeću i počne glasno moliti Boga. Molitvi se pridruže i ostali članovi obitelji koji su pastira dopratili u štalu. Molili su Očenaš, Zdravomarijo i Slava Ocu. Zahvaljuje se Bogu za darovano blago, za zdravlje blaga te za mir i ljubav u obitelji i svijetu. Kad završi molitva, pastir uzima u ruke bukaru s vinom i daje ovci koja je prva ušla da popije malo vina. Kad ovca uzme gutljaj–dva vina, onda pastir da vina i ovci koja je ušla zadnja. Potom isti pastir uzima voštanu svijeću i na čelu ovce plamenom svijeće pravi znak križa. Kad i taj obred bude završen, pastir uzima u obje ruke pogaču i da toj ovci malo kruha. Ovca uzima prvi zalogaj, a pastir držeći i dalje s obje ruke pogaču, stavi je nad ovcu i pruža je članovima obitelji da od nje lome po komadić. Lomljenje pogače počinje od najstarijeg člana koji je tu nazočan. Pogača se lomi samo jednom rukom, i to desnom. Komad koji se odlomi od pogače, svatko će poslije pojesti za večerom.

Slično je bilo i u drugim dinarskim krajevima.

Božićnoj slami pridaju se apotropejske karakteristike. Ona se iz kuće iznosi treći dan Božića ili na Sv. tri kralja (6. siječnja) te se stavlja po granama voćki, maslina, ili se njome obavijaju ta stabla vjerujući da će tako biti sačuvana od bolesti i da će urod biti obilat. Stavljanje slame na stolice na kojima ukućani na Badnju večer sjede na mjesta gdje kokoši nesu ima apotropejski i panspermijski karakter.

Ugljen, pepeo i ne dogorjeli badnjak, na blagdan Sv. tri kralja, iznose se i ostavljaju u vinogradu, voćnjaku, masliniku i sl. i služe kao zaštita od nevremena i za uspješniji rod.. Hrvati su u Bosni i Hercegovini glavnju (ne izgorjeli dio) badnjaka stavljali u sjemensko žito ili tor; zakopavali pod voćke; zaoravali u njive; a pepelom su zaprašivali kupus da ga zaštite od buhača; sipali bi ga stoci u hranu.U livanjskom su kraju Hrvati ogorak (ugarak) od badnjaka ostavljali do prvoga oranja, a tada su na njemu pekli kruh, koji bi orači na njivi pojeli.

Marko Dragić, Apotropejski obredi, običaji i... Croat. Slav. Iadert. iii (2007), 369-390