ZVONIMIROV DOLAZAK NA VLAST

Zvonimirov dolazak na vlast

Godine 1074. južnoitalski normanski vojvoda Amiko napao je Hrvatsku, pri čemu je zarobljen hrvatski kralj. Izvori ne spominju ime kralja, pa ne možemo biti sigurni o kome se radi. Budući da je negdje u to doba došlo do smjene na hrvatskom prijestolju, najvjerojatnije je riječ o Petru Krešimiru. Možda je baš Krešimirov poraz na prijestolje doveo Zvonimira.
Stupajući na prijestolje u složenim političkim okolnostima, Zvonimirova je najpreča zadaća bila da učvrsti svoju vlast. Zbog toga se, kao i Branimir u IX. stoljeću, obratio papi. Papa Grgur VII. je zbog provođenja reformi i sukoba s carem Henrikom IV. trebao saveznike, pa je rado prihvatio Zvonimirovu  zamolbu. To je savezništvo dobilo službenu potvrdu kada je 1075. godine papin izaslanik okrunio Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije u crkvi Sv. Petra i Mojsija u Solinu novom krunom što ju je poslao papa i predao mu žezlo, mač i zastavu kao znakove kraljevske vlasti. Pri tome je Zvonimir izjavio da će »u svemu čuvati vjernost prema Apostolskoj Stolici«, te se obvezao i na plaćanje godišnjeg danka papi od 200 zlatnika, a predao mu je samostan Sv. Grgura u Vrani.
Zvonimirova je prisega vjernosti bila odraz tadašnjih društvenih prilika. On se obvezao da će brinuti za pravdu, te da će se suprostavljati prodaji ljudi i ropstvu, a Crkvi je obećao pomoć. Zanimljiv je onaj dio prisege gdje Zvonimir obećaje da će sprječavati razvrgavanje, kao i sklapanje nezakonitih brakova među rođacima u vrijeme u kojemu su konkubinat i nezakonite veze bili najnormalnija svakodnevna pojava. Obvezao se i da će pomagati sirotinju i biti zaštitnik udovicama i siročadi. Papa će se zauzvrat suprotstaviti svakome tko bi pokušao osporiti Zvonimirova prava na hrvatsku krunu. Na taj je način Zvonimir zadobio podršku jednog od najautoritativnijih ljudi tadašnje Europe.
 

Krunidba kralja Zvonimira,nepoznatog autora iz 1611
.,Papinska palača,tajni vatikanski arhiv,Pavlova dvorana,Vatikan




Još jedna slika Zvonimirove krunidbe