Ćavar

Ćavar

        

Ćavari

Iako se još nije nitko ozbiljnije bavio postankom  i značenjem prezimena Ćavar, za početak nudimo jednu mogućnost: možda je u korijenu ovog prezimena hipokoristik od imena Slavko , odnosno Slavo, Ćavo, čest u krajevima gdje obitavaju Ćavari

Premda je biskup fra Pavo Dragićević 1741./1742. god. u Grabovici zabilježio 10-članu obitelj Ivana Ćavara (Ioannes Chiavara), starina je ovoga roda, utvrdio je Nikola Mandić, u Gostuši pokraj Širokog Briga, gdje je zbog turskog zuluma iz Bosne izbjegli rod Vidoševića promijenio prezime u Ćavarović, odnosno Ćavar. To je potkrijepljeno s više izvoda iz matica stare župe Mostar, od kojih ćemo navesti samo jedan: 1830. god. u Mostar  doseljava Šimun, sin Ilije Ćavar alias Vidoševića i majke Ilke r.  Zlomislić nekoć Vuletić. Inače, prezimenska kombinacija je rabljena sve do 1920. god., kada konačno prevladava prezime Ćavar.

Nasuprot širokobriškim i brotnjanskim Ćavarima, pripadnici ovog  roda iz Grabovice,Dobrića i Kazaginca svoje današnje boravište smatraju starinom Ćavara, o krvnom srodstvu s Vidoševićima (čije su dvije obitelji 1741. god. živjele u njihovoj blizini, u Grgurićima pokraj Livna) nemaju nikakve svijesti, čak ni u obliku predaje. Ako se inzistira na mjestu odakle su Ćavari doselili u Kazaginac, onda bi to najprije moglo biti Dobranje u imotskoj krajini.

 Naime, u Dobranje je 1694. god. iz Hercegovine (najvjerojatnije iz Gostuše) doselila 18-člana obitelj Jure Ćavarovića,kojoj su mletačke vlasti 1725.god dodijelile 35 kanapa zemljišta. U tom trenutku Juri je 80 godina,dakle, rođen  je  1647.god. pa mu za sada pripada titula najstarijeg poznatog nam Ćavara. Jure ima sinove Grgu (50 godina) i Martina (48 godina) ,a Grgo ima sina Ivana, kojemu je 28 godina ,a oženjen je 23-godišnjom Mandom. Upravo ovaj bi mogao  biti onaj Ivan,čiju je 10-članu obitelj 1741.god zabilježio u Kazagincu biskup fra Pavo Dragičević,Ćavari ,što su ostali u Dobranju s vremenom će prezime promijeniti u Vuletić. Biskup je Dragičević 1741./1741. god. Ćavare zabilježio u Gornjem Gracu pokraj Širokog Brijega i Gracu (danas Krehin Gradac) ,pokraj Čitluka. I 1768.god. u doba popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića,Ćavari su najbrojniji u Gostuši pokraj Širokog Brijega (3 obitelji), te u oba Graca,kao i Gornjoj Gorici,tada župa Posušje.

U Kazagincu (tada je u sastavu Grabovice) biskup je Bogdanović zabilježio 12-članu obitelj Andrije Ćavarovića, pretke današnjih duvanjskih i livanjskih Ćavara. Iz Kazaginca su podrijetlom Ćavari, danas nastanjeni u Dobrićima i Duvanjskom polju,na Ćavarovom Stanu u Tomislavgradu i Blažuju, dok su Ćavarušići u Prisoju:"Ćavari koji su  doselili od Duvna.

"Što se pak tiče livanjskih Ćavara, koji danas žive u Tribiću i Suhači, M. Petrić je utvrdio da su u Suhaču doselili iz Kopiću na Glamočkom polju (prije toga su živjeli u glamočkim selima Vidlimijama i Dragniću), ali su podrijetlom iz Kazaginca. I uTribić su Ćavari doselili iz Kazaginca. 

U Gornjoj Rami, u selu Lug, Ćavari su doseljenici iz Gostuše pokraj Širkog Briga. I Ćavari u sjevernoj Bosni, na derventsko-plehanskom području, doseljeni su krajem 18. st. uglavnom sa širokobriškog područja.

Kazaginaćki Ćavari prvi put pojavljuju se u maticama rođenih stare župe Grabovica 28. kolovoza 1831., kada je upisano rođenje Anice, kćeri Stipe Ćavara i Kate r. Ćurković.

Ipak duvanjski su Ćavari jedini od svog roda koji imaju i svoje vlastito selo zvano Ćavarov Stan.