Tako se to radi

Tako se to radi

I dok mi čekamo da nam naši tajkuni "daju" teško zarađenu mrvicu kruha ,tako da se možemo zabavljati  preživljavanjem od prvog do prvoga u Sloveniji izgleda da su odlučili obračunati se sa svojim tajkunima. Prve žrtve su Boško i Igor.Dao Bog da dočekamo  privođenje tajkuna i kod nas,naravno ako su nešto smuljali tijekom privatizacije.

Najveće slovenske bogatune Boška Šrota i Igora Bavčara je jučer ujutro zbog gospodarskog kriminala uhapsila slovenska policija, pod sumnjom da su zloupotrijebili položaj i prali novac. Tajkun Šrot, donedavni predsjednik uprave Pivovare Laško, pušten je nekoliko sati nakon uhićenja, dok je Bavčar, kao i još šest uhićenih osoba, ostao u pritvoru.
Policija je pretražila i domove Šrota i Bavčara, kao i njihove urede. Sve zaposlene u koparskom Istrabenzu koji ne sudjeluju u istrazi policija je poslala - kući. Prema oskudnim informacijama, slovenski kriminalisti sumnjaju da je Bavčar, donedavni šef uprave Istrabenza, prikupio temeljni kapital za svoju tvrtku Maksima Holding pomoću transakcije 7,3 posto dionica Istrabenza koje mu je prodala Šrotova Pivovarna Laško.

Igor & Boško - slovenski tajkuni (Naši izgledaju slično,možda su zericu kršniji)
Šrot i Bavčar postali su simboli tajkunizacije slovenskog gospodarstva. Uz pomoć politike, koja se prije desetak godina ustrajno protivila ulasku stranih investitora na slovensko tržište i stranom preuzimanju najboljih slovenskih kompanija, slovenski tajkuni najprije su se domogli većinskog vlasništva nad kompanijama kojima su upravljali, da bi ih onda doveli pred bankrot.
Šrot tako stoji na kraju kompliciranog vlasničkog lanca koji završava u Pivovari Laško, ali i u Mercatoru, Radenskoj, Pivovari Union, Fructalu, Jadranskoj pivovari iz Splita, kao i u nekoliko medijskih kuća, Večeru, Primorskim novicama i ljubljanskom Delu, najutjecajnijem slovenskom dnevnom listu. Šrotov imperij, kako se procjenjuje, "težak" je milijardu i pol eura.
Bavčarova priča još je zanimljivija. Kao jedna od ikona demokratizacije i slovenske borbe za osamostaljenje, još s kraja osamdesetih godina, kada je stajao na čelu znamenitog Odbora za ljudska prava, Bavčar je 1990. godine preuzeo mjesto šefa policije u prvoj slovenskoj demokratskoj vladi. Zajedno s Janezom Janšom koji je tada bio ministar obrane, Bavčar je imao istaknutu ulogu u istjerivanju JNA iz Slovenije 1991. godine.
Međutim, devedesetih godina Bavčar se, zasićen politikom, posvetio biznisu, iako je i tada ostao blizak politici. Baš kao i u slučaju Šrotove vlasničke hobotnice, i kod Bavčara je riječ o vlasničkom lancu koji je nastao samo s jednim ciljem: preuzimanja imovine Istrabenza, čija se vrijednost mjeri milijardom eura. Bio je to Bavčarov posao života, iako je samo bilo pitanje vremena kada će Bavčarove i Šrotove transakcije, obavijene velom tajne, doći pod udar slovenskih istražitelja i policije. D.Romac